ponedjeljak, 14. studenoga 2016.

Navike za duži život

zdravenavike

Sve više istraživanja ukazuju da je velika verovatnoća da se najteže bolesti današnjice – srčana oboljenja i rak – mogu izbeći promenom načina života. Ako je tako, isplati se usvojiti navike koje nam mogu produžiti život. Evo nekih od njih.

Pijte dovoljno vode. Šta je dovoljno – zavisi od telesne težine. Minimum je da popijemo ovoliko vode: telesna težina x 15ml. Dakle, za osobu tešku 60 kg minimum je 0,9 litara vode dnevno, a osobi od 90 kg, minimum je 1,4 litra vode... Lako možete prepoznati da li pijete dovoljno vode po boji urina. Providan urin svetle boje znači da pijete dovoljno vode. Mutan urin tamne boje je znak da ste dehidrirali. Voda pomaže odvijanje mnogih procesa u telu, podiže nivo energije i olakšava funkcionisanje mišića.  

Izbegavajte nutritivno siromašnu hranu. Savremena ishrana obiluje prerađenim namirnicama i brzom hranom, koje nesumnjivo štete zdravlju i vode preranom starenju. Hraniti se stalno tim namirnicama je ozbiljna greška što se zdravlje tiče. To ne znači da ne možete ponekad da pojedete kesicu čipsa ili industrijski sladoled. Ali, zaista – samo ponekad.

Uključite u ishranu dosta organskog voća i povrća, integralnih žitarica i zdravih masti. Možda se pitate, zašto masti? Masti uopšte nisu loše i neophodne su organizmu – ali one zdrave, kakve nalazimo u avokadu, maslinovom ili kokosovom ulju. Omega 3 masne kiseline smanjuju upale i snižavaju rizik od zdravstvenih problema kao što su povišen holesterol, dijabetes, artritis i srčana oboljenja.

Izbjegavajte stres. Iako vam ovo možda ovo zvuči kao beskoristan savet, razmislite i recite sebi iskreno: sa koliko stresa zaista morate da se suočite, a koliko ga sami sebi proizvodite? Spoljašnje okolnosti ne možemo da promenimo, ali možemo da promenimo svoju reakciju na njih. Postoje razni metodi koji nam u tome mogu pomoći. Svaki put kad uspemo da se ne iznerviramo, ili ne rastužimo, uprkos okolnostima, već zadržimo vedar stav i pozitivne misli, učinili smo nešto dobro za svoje zdravlje.

Dišite svesno i duboko. Obično, kad smo u stresu ili u strepnji, disanje nam postane plitko i neravnomerno, što unosi dodatno uznemirenje. Možemo da svesno pokušamo da dišemo dublje i sporije, što će nam svakako pomoći da smanjimo stres. Kad svesno smirimo dah, i ceo organizam počinje da se smiruje. Puls se smiruje, a mišići opuštaju. Svakog dana možemo da odvojimo nekoliko minuta da vežbamo svesno i duboko disanje.


Vežbajte jogu. Kontrolisani i blagi pokreti joge pomažu opuštanju i eliminaciji stresa. Vežbe joge pomažu da smirimo nervni sistem, fokusiramo um, opustimo napetost i budemo uravnoteženiji. Vežbanje joge pomoći će nam da smanjimo preterane reakcije.

Meditirajte. Svakodnevna meditacija je osnovna stvar da držimo stres pod kontrolom. Petnaest minuta meditacije dnevno je dovoljno za početak. Meditacija je kao mentalno tuširanje. Bez nje, stres se nagomilava a da to i ne primećujemo. Meditacija pomaže da disciplinujemo svoj um, da budemo prisutni i fokusirani na zadatak koji obavljamo.
Krećite se dovoljno. Kretanje na mnogo načina pomaže zdravlju: smanjuje napetost i stres, poboljšava raspoloženje, doprinosi zdravlju srca i krvnih sudova, doprinosi boljem funkcionisanju mozga. Kretanje oslobađa endorfine, hormone sreće. Najjednostavnije je da svakodnevno pođemo na džoging ili u energičnu šetnju. Za to su nam potrebne samo patike i dobra volja.

Spavajte više. Danas ljudi kao po pravilu ne spavaju dovoljno i svesni su toga. Zdravo je da se naviknemo da idemo na spavanje ranije (oko 10-11 uveče), a i da ustanemo ranije. Mnoga istraživanja pokazala su da je 7-8 sati spavanje dnevno suštinski važno da ostanemo zdravi.
Spavajte bolje. I opet, nije stvar samo u tome koliko dugo spavamo, već kakav nam je kvalitet sna. Da poboljšamo kvalitet sna, možemo da uradimo sledeće: isključimo elektronske naprave i telefon bar sat pre spavanja, da pročitamo neku lepu knjigu i da meditiramo nekoliko minuta pre nego što pođemo na spavanje.

Promenite dnevnu rutinu. Učauriti se u svakodnevnu rutinu koja ne ostavlja mesta da dublje razmislimo o sebi i o životu, da budemo radoznali ili kreativnost, velika je greška. Monotonija upropašćuje porodične odnose, smanjuje životnu radost i otupljuje um. Dakle, potražite i probajte nešto novo – ako ne svakog dana, a ono bar svake nedelje...

Ne pridajite previše značaja svetu. Ako previše značaja pridajemo mišljenju i postupcima drugih, to nas može učiniti poprilično frustriranim. U redu je da uvažavamo druge i da se prema njima odnosimo ljubazno, ali pre svega moramo da budemo svoji i držimo se onoga za šta osećamo da nas zaista raduje i ispunjava. Ako poštujemo sebe, poštovaćemo i druge.

Uvedite inspirativnu jutranju rutinu. Jutro određuje dan, pa ako svako jutro počnemo tako što ćemo, na primer, pročitati neki inspirativan tekst, ponavljati afirmacije, meditirati ili radimo jogu, to će i te kako pozitivno delovati na ostatak dana. Nekoliko opširnijih predloga za jutarnje rutine možete pogledati ovde.

Postavite sebi cilj za određeni dan. Ako svakog dana sebi postavite neki cilj, to će vam dati dodatnu energiju i izoštriti vašu pažnju. Ako održavate entuzijazam i želju da svakog dana budete malo srećniji i da postignete malo više, osećaćete se u celini bolje.kusiramo um, opustimo napetost i budemo uravnoteženiji. Vežbanje joge pomoći će nam da smanjimo preterane reakcije.

Nema komentara:

Objavi komentar